Zene u Irskoj su pozvale na srajk, i zene dijelom cijeloga svijeta prihvacaju taj poziv.

Dijem svijeta 700 milijardi US dolara se godisnje trosi na naoruzanje i vojne budjete, sok se svega 20 milijardi US dolara trosi na stvare koje su bitne za odrzavanje ljudskog zivota - poput ciste vode, zdravstva, sanitarije i skolstva. Jaz izmedju bogatih i siromasnih se sve vise povecava: ukupno bogatstvo tiju najbogatijih obitelji na svijetu je vece nego godisnji prihod 600 milijuna ljudi u najsiromasnijim zemljama. 1/3 stanovnistva upotrebljava drvo kao energiju za kuhanje i grijanje, a drvo gotovo uvijek skupljaju zene.

U Africi, zene i zenska djeca uzgajaju 80% od sve proizvedene hrane za lokalnu potrosnju. Diljem Azije, mnoge zene provedu i do 5 sati dnevno skupljajuci drvo za vatru. U Juznoj Americi i Karibima 25% stanovnistva - ili 90% urodjenika - nema pristupa nezagadjenoj vodi za pice. U industrijaliziranim zemljama, zene zaradjuju upola maje nego muskarci za isti obavljeni posao.

Zene diljem svijeta obave neplacene poslove u vrijednosti od 11 trilijuna US dolara godisnje. Drustvo i svijetska ekonomija se ne bi mogli odrzati bez neplacenog rada zena, bez obzira da li je to rad u domacinstvu, u poljoprivredi, u obiteljskom poduzetnistvu, u crkvi, ili dobrovojan rad za opce dobro na selu ili u gradu.

Iz godine u godinu, kolicina rada koji zene obavljaju je sve veca, u tradicijonalnim zenskim zanimanjima kao i u novim 'modernim' profesijama. Cak i zenama koje imaju uspijesne karijere je tesko naci dovoljno vremena za obiteljske duznosti kao i za zahtjeve koje od njih trazi njihova profesija. Na poslu se od zena ocekuje da budu bolje od muskaraca, i da podrede svoj obiteljski zivot karijeri.

Neki od nacina na koje zene mogu dobiti novce i priznanje koje su uveliko zaradile:

• Ukidanje "Duga Trecega svijeta". Kada bi se rad zena vrijednovao na isti nacin kao i placen rad koji Internacionalni Monetarnu Fond uzima u obzir, dug ne bi postojao. Taj dug ionako dolazi od kredita koji su dani prije par desetljeca, dok IMF ne uzima u obzir 500 godina kolonijalizma kada su "Industrijske zemlje zapada" pljackale "treci svijet".
• Mi trazimo ravnopravnu raspodjelu pitke vode i pristup ekoloski razvijenoj tehnologiji. Svako kucanstvo bi trebalo imati moderan stednjak, frizider, masinu za ves, racunare... Samo zato sto smo siromani ne znaci da imamo manje potrebe nego bogatija kucanstva.
• Trazimo dobar i pristupacan javni transport i pojeftinjenje stambenog prostorsa.
• Izjednacenje place izmedju muskaraca i zena.
• Place za rad sa djecom i odgoj djece, bez obzira da li u okviru nase obitelji ili na poslu. Da li je bilokoji posao na svijetu vazniji od odgoja slijedece generacije?
• Mi trazimo da sve zene imaju placen porodiljski, kao i pauzu na poslu u doba kada treba dojiti djecu. Poslodavci moraju priznati bioloski doprinos zena, a ne kaznjavati nas zbog nase bioloske "razlicitosti".

Prenesite informacije o strajku drugim zenama; mobilizirajte svoju obitelj, prijatelje, radno mijesto, crkvu. Recite drugim zenama, telefonirajte im, posaljite fax ili E -mail... i kazite nama kako napredujete. Ako imate dodatne razloge zbog kojih mislite da zene moraju strajkati, recite nam.

Engleska:Crossroads Women's Centre, PO Box 278 London NW6 5QU Telefon:0171 482 2496 minicam/voice Fax: 0171 2094761

PO Box 11795, Philadelphia PA 19101,Tel.215-848 1120 Fax 215-848 1130;

PO Box 86681, Los Angeles CA 90086 Tel/Fax 323-292 7405;

PO Box 14512, San Francisco CA 94114 Tel/Fax 415 -626 4114.

Ireland:

Spain:

Apartado 109, 08080 Barcelona

Tel/fax: (93) 318 08 02